Donosimo pojašnjenje ekološki prihvatljivog pristupa prehrani
Život danas sve je više (opravdano) usmjeren prema spoznaji da ekologija nije ”nešto što treba doći na red”, nego hitna potreba. Ekologija nas mora zaokupiti, i usmjeriti prema problemima o kojima se još kao društvo nismo dovoljno osvijestili.
Sve glasnije su poruke ekologa, i znanstvenika, te upozorenja da već učinjena šteta našem eko sistemu nikako nije zanemariva. Potreba za drastičnim promjenama je nužna, kako bi i budući naraštaji mogli živjeti dobro, ako ne i bolje.
Kako se globalno zagrijavanje pojačava, temperature rastu, svijet samo čeka sljedeću ekološku katastrofu, kao posljedicu uništavanja okoliša, a oni koji su poruku čuli, traže načine da ostave što manji ‘karbonski otisak’ iza sebe.
Kroz nova saznanja postaje sve jasnije da prehrana utječe ne samo na zdravlje pojedinca ili zajednice, već može imati značajan utjecaj na planet, ili oporavak istog.
Dijeta koja želi spasiti planet
Ovaj način razmišljanja stvara filozofiju klimatske dijete, koja se uvelike razlikuje od standardnih prehrambenih dijeta. Klimatska dijeta za razliku od uobičajenih poznatih dijeta fokus stavlja na ”Majku planetu zemlju”, a manje na pojedinca.
Od simpatizera klimatske dijete ne očekuju se velika odricanja, već više odabir hrane i proizvoda koji nemaju direktan negativan utjecaj na okoliš, čime je uvelike jednostavnija za pratiti.
Zagovornici klimatske dijete, obraćaju pozornost na to kako se hrana proizvodi, procesuira, skladišti i transportira. Pritom cilj je izbjegavati hranu koja zahtjeva sljedeće ;
– Prekomjernu potrošnju prirodnih resursa, poput vode i tla za uzgoj
– Koja utječe na zagađivanje okoliša, kiselost voda, te zagađivanje života u oceanima i morima.
– Pospješuje emisije stakleničkih plinova, što pak onemogućuje oslobođenje sunčevog zračenja, odnosno povećava globalno zagrijavanje.
– Uporaba glomazne, ili nerazgradive ambalaže i pakiranja
Klimatska dijeta štiti planet, ali i vaše zdravlje
Većina zdravstvenih problema koji su na top listi zdravstvenih problema, direktno je ovisna o stanju okoliša, kako to otkrivaju izvori poput organizacije za Kontrolu i prevenciju bolesti.
Primjerice dokazano će globalno zagrijavanje, i više temperature povećati broj toplinskih udara, ali i prijetiti procesima proizvodnji kvaliteti hrane.
Klimatske promjene direktno utječu i na povećani rizik od ekoloških katastrofa primjerice šumskih požara, a opet i tu se možemo nadovezati na povećanje plućnih oboljenja. Slučaj poplava jedan je od uzroka za razvoj raznih bolesti uzrokovanih vlagom (primjerice pojava vodenih kostiju, ili oboljenja uslijed razvoja plijesni).
Članak iz 2019 godine objavljen od strane PNAS (Zbornik nacionalne akademije znanosti – SAD) definira 15 grupa hrane, te članak nadalje ističe da hrana sa najmanjim negativnim utjecajem na okoliš, ujedno smanjuje rizik od kroničnih oboljenja, poput dijabetesa, srčanog ili moždanog udara, te nekih oblika raka.
Razlike između Veganske i Klimatske dijete
Sve popularnija veganska prehrana, također je potaknuta namjerom zaštite života i okoliša. Vegani također svojim pristupom žele postići zdraviji život pojedinca uz poboljšanje klimatskih uvjeta, međutim postoje neke razlike između veganske i klimatske dijete.
Klimatska dijeta ne odbacuje meso, oslanjajući se na pretpostavku da bi izbacivanje mesa smanjilo broj klimatičara (pratitelja Klimatske dijete), pa stoga sugeriraju smanjenje količine mesa, znajući da na globalnoj skali i smanjenja mogu imati veliki impakt na okoliš.
Vegani i vegetarijanci baziraju svoju prehranu na biljnim produktima, no klimatska dijeta bira biljnu prehranu uz još neke važne uvjete. Van-sezonsko voće zbog konzumentskih potreba često se prevozi sa uz veliku potrošnju goriva sa jedne strane planeta na drugu, te se nerijetko radi očuvanje svježine pakira u skupa plastične i druge nerazgradive ambalaže.
Osnovne skupine hrane koju klimatičari izbjegavaju :
- CRVENO MESO
Crveno meso (govedina) uzgoj i produkcija žive stoke producira preko 14,5% ukupne emisije stakleničkih plinova, te se kao prehrana smatra kancerogenom i nezdravom. - MLIJEČNI PROIZVODI
Kao i u prvoj skupini i kod proizvodnje mliječnih proizvoda, okosnica je uzgoj stoke, te se ova prehrambena grupa proizvoda smatra većim zagađivačem. - ŠEĆER
Uzgoj i obrada šećerne trske osim što povećava emisiju stakleničkih plinova, uzrokuje povećanu kiselost tla, zahtjeva veću potrošnju vode, te sveukupno čini jednog od glavnih zagađivača okoliša. Ono od ranije poznato je da unos prekomjerne količine šećera pogoduje razvoju kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa. - PALMINO ULJE
Obzirom na to da se palmino ulje proizvodi preradom palminih plodova, dovodi se u pitanje eksploatacija tih stabala, te narušavanje prirodnog staništa određenih životinjskih vrsta, dok palmino ulje kao sastojak u hrani poput čokolade ili duboko zamrznute hrane povećava unos prerađene hrane. - PRERAĐENA HRANA
Prerađena hrana osim što sadrži nepoželjne sastojke prema klimatičarima, poput šećera i palminog ulja, vrlo često odlazi u plastičnim pakiranjima.
Dodatni razlog navodi se u studiji (Objavio Nutrients) koja upozorava da prekomjerni unos prerađene hrane može povećati opasnost od smrtnog ishoda za 15%.
Što bi vam klimatičar preporučio da stavite u svoju košaricu prilikom kupnje?
Kada bi se našli u kupnji sa zagovornikom klimatske dijete, vjerojatno bi vam sugerirao da u svoju košaricu stavite gljive. Gljive obzirom da mogu rasti i uzgajati se uz minimalna ulaganja bez velikih iskorištavanja tla i vode, te emitiraju male količine ugljika, vrlo su hranjive i niskokalorične.
Nakon toga svakako bi vas odveo do police sa vrlo zdravim orašastim proizvodima, poznatim po povoljnom utjecaju na krvotok i srce, dok dnevne potrebe stanu doslovno ‘u šaku’.
Zbog prednosti orašastih proizvoda radi se na tome da se nađu načini uzgoja kod kojih bi se smanjila potrošnja vode.
Nikako ne smijemo zaboraviti Mahunarke koje su TOP izbor u Klimatskog dijeti. Osim što trebaju znatno manji utrošak vode za uzgoj , mahunarke obogaćuju tlo. Stoga volite li grašak, leću ili mahune svakako ste već napola Klimatičar.
Cjelovite žitarice također će se naći u košarici ako želite pomoći spasiti planet. Smeđa riža, zob, ječam pravi su izbor. Osim što su žitarice odličan izvor proteina, pomoć su kod održavanja zdrave probave, te smanjuju rizik od dijabetesa, nekih oblika raka, te problema sa srcem i krvnim žilama.
Zaključimo sa jednim od osnovnih principa, a to je oslanjanje na dostupnu lokalnu hranu. Kada umjesto npr. lokalno uzgojenih gljiva, posegnete za kakvim tropskim voćem dok su vani stupnjevi ispod ništice, ironično upravo pomažete podizanju globalne temperature našeg Planeta.
Stoga kupi lokalno, misli globalno.
Napisala/ Adaptirala : Andreja Rezniček Mehun
