Posljednih nekoliko godina, figura Orašara postala je izuzetno popularna dekoracija iza Božićne blagdane ili opcija za poklon i kod nas.
Mnogi se protive tom “stranom” običaju, osuđujući Orašara kao uvozni trend, ali moramo priznati da je nama baš simpatičan.
Prije nego kažete da Orašar nema veze sa Božićem i tradicijom, dajte šansu simpatičnom drvenom vojniku, i zavirite u povijest.
Iako je Orašar dio njemačkog folklora, glavni lik je i poznatog baleta Orašar, kojeg je skladao slavni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski.
Temelji se na priči Orašar i kralj miševa E. T. A. Hoffmana, a stvoren je po narudžbi direktora Carskih kazališta, te prvi put izveden 1892 god.
Balet donosi priču o djevojčici Klari koja pod borom nađe dar – Drvenog orašara, igračku koja služi i za lomljenje oraha i lješnjaka, te tu počinju zabavne avanture u svijetu mašte.
Orašara se, prema primopredaji u Njemačkoj poklanjalo djeci i zbog vjerovanja da donosi sreću i zaštitu obitelji od zlih duhova.
Tradicionalno figura se sastoji od 60 djelova, koji čine funkcionalnu igračku i lomilicu oraha, a bojani su u živim bojama, kao vojnici, plemići, bubnjari, vatrogasci i slično.
Priznajmo sebi, prihvatili smo mnoge stvari koje nisu dio naše povijesti i kulture. Koristimo riječ O.K.svakodnevno u govoru, kao i mnoge druge uvozne divote. Volimo pizzu, burgere, ali i “tradicionalne” baklave, bečku šniclu i francusku salatu, iako ništa od tih obožavanih delicija realno ne potječe iz Hrvatske.
Na koncu-konca i Djeda Božićnjaka smo “uvezli” sa Sjevernog pola, a jedan je od omiljenih i neizostavnih “likova” Božića.
Nasmijani djedica ima u svijetu svoje razne verzije od kojih možemo spomenuti sljedeće : Santa Claus (SAD), Father Christmas (Velika Britanija), Joulupukki (finski), Ded Moroz (ruski), Weihnachtsmann (njemački), Père Noël (Francuska i zemlje Frankofonije).
06. Prosonca dolazi nam (ako smo bili dobri) Sv.Nikola pogledati da li su čizmice čiste, te nam u njima ostavlja zlatne šibe, i slatkiše, a upravo on ima možda i najviše uporišta u tradiciji. Naime Nikola je bio stvarna osoba rođen u 3 st ( Mala Azija /Patara) te mu je osnovni cilj bio djeliti ljubav i dobrotu.
Život ili bolje reći “životni poziv” odveo ga je u svećenstvo. Iako sklon skromnom životu, crkvene obveze i posvećenost vjeri dovele su ga na mjesto biskupa, a on je i dalje neumorno radio kako bi pomogao drugima.
Smeta vas “Orašar”, a što je sa jelkom? Možda će vas iznenaditi da se kićena drvca pojavljuju u starom Rimu a ukrašavanjem stabala slavilo se Boga Sunca.
U tradicionalnijem obliku “prva jelka” se spominje (1570) također u njemačkoj povijesti,..i Latviji (Riga) nešto ranije 1510.
Kroz stoljeća običaj kićenja jelke se proširio. Okićena jelka spominje se i uz ime Martina Luthera, a običaj je postao popularan i na ruskom dvoru, te u Engleskoj gdje je okićena drvca popularizirao princ Albert, suprug kraljice Viktorije. Albert je bio njemački princ, te je sa sobom donio običaj poklanjanja kićenih drvaca prijateljima i obitelji.
Većina “zapadnog” svijeta koja obilježava Božić – nemože ga zamisliti bez drvca sa Betlehemskom zvijezdom ili anđelom na vrhu.
U Hrvatskoj se jelka počela kititi tek 1850, pod utjecajem germanističkih običaja, a ukrasi su uglavnom bili jabuke, cvijeće, pereci, orasi, ili žirevi te u imućnijim domovima medenjaci, svilene trake i sl.
Za kićenje su za Badnjak bila zadužena dijeca, kojima je to donosilo radost iščekivanu cijele godine.
No djedica, Nikola, jelka te drveni vojnik orašar svi imaju nešto zajedničko. Svi su simboli radosti djeci, simboli dobrote i ljubavi, novih početaka i života, neovisno od kuda dolaze.
Kao takve, u današnjem svijetu gdje smo predugo živjeli uz ograničenja, trebali bi ih pustiti u naš svijet kao nešto što će nam donjeti osmjeh na lice, i pozitivu u domove.
Galerija koju prilažemo, prikazuje spomenute simbole, Orašara kao glavni motiv dekoracija za blagdanski stol ili kutke doma, a sve zajedno dolazi baš na vrijeme da nas zagrije za nadolazeće blagdane.
Da li ćete možda ove godine i vi kupiti Orašara kao ukras uz jelku ili poklon dragoj osobi?
Ostavite komentar na našem IG /FB profilu.
https://www.instagram.com/theflow.hr/
https://www.facebook.com/The-Flow-156642947687789/?ref=bookmarks
Tekst : Andreja Rezniček Mehun
Fotografije : pinterest, Pixabay
Andreja Rezniček Mehun
